Zpress Logo
Moći će se ustvrditi samo doba iz kojeg potječe pronađena kosa u Taboru
PIŠE:              OBJAVLJENO: 18.09.2012.             FOTO: 
veliki-tabor

DESINIĆ – Srednjovjekovni dvorac Veliki Tabor posljednjih je tjedan dana u središtu medijske pozornosti zahvaljujući nesvakidašnjem nalazu. Naime, tijekom izvođenja konzervatorsko-restauratorskih radova, koje izvode djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda, u rupi kamenog dovratnika pronađena su dva pramena kose za koje se pretpostavlja da bi jedan od njih mogao pripadati Veroniki Desinićkoj.

Prema legendi o Veroniki Desinićkoj, plemić Fridrik Celjski, sin moćnog grofa Hermana II. Celjskog, zaljubio se u seljanku Veroniku koja je živjela u blizini Velikog Tabora. Optužen za ubojstvo prve žene, Elizabete Frankopan, Fridrik bježi s Veronikom u Fridrihštajn u blizini Kočevja gdje se u tajnosti oženi Veronikom. Međutim, grof Herman šalje po njih vojsku, Fridrika baca u tamnicu, a Veroniku optužuje da je vještica. Nakon što je oslobođena takvih optužbi, Veroniku daje utopiti i zazidati u zidine Velikog Tabora.

Međutim,  manje je poznato da se radi o stvarnim povijesnim ličnostima. Voditeljica muzeja Velikog Tabora, Nadica Jagarčec, rekla je kako su, prema dosadašnjim spoznajama, Fridrik II. i Veronika bili vjenčani te čak i živjeli na dvoru, a njihova je ljubav rezultirala sinom Ivanom. Naime, kako bi privolio crkvu da mu ozakone brak sa njegovom drugom ženom Veronikom i njihovog sina Ivana, Fridrik je sredinom 15. stoljeća dao sagraditi kapelu Svetog Ivana Evanđeliste u Ivancu Miljanskom. Iznutra ju je dao oslikati zidnim slikama u gotičkom stilu kroz koje je posredno htio ispričati svoju životnu priču. Dodajmo da je spomenuta kapela restaurirana usporedno s Velikim Taborom.

Pronađeni pramenovi poslani su na analizu te se očekuju rezultati. Međutim, analizom se neće moći potvrditi o čijoj je kosi riječ, već samo iz kojeg razdoblja datira, što bi moglo dati novu perspektivu na život u Taboru. Na pitanje o tome bi li ovaj pronalazak kose mogao biti svojevrsni dokaz legende o Veroniki Desinićkoj, Jagarčec ističe: „Legenda neka ostane legenda“ te dodaje, „Legende su, takve kakve jesu, dio naše kulturno-povijesne baštine te ih nije potrebno dokazivati“.

Veliki Tabor je nakon opsežnih radova renoviranja od prošle godine ponovno otvoren za posjetitelje kao spomenik nulte kategorije. U Velikom Taboru posjetitelji mogu, uz pregled stalnog postava muzeja, sudjelovati i u radionicama kao što su, streličarska radionica u kojem se prezentira rukovanje lukom i strijelom te gađanje u metu, upoznavanje sa srednjovjekovnim oružjem, te razne likovne radionice.

Dodajmo tome da ovoga vikenda završavaju Srednjevjekovne svečanosti u Velikom Taboru gdje su posjetitelji kroz pet subota mogli uživati u programu oživjelih srednjevjekovnih događanja. Ovoga vikenda posjetitelji će moći uživati u prikazu raznih viteških događanja poput borbe za naklonost djeve, ali i ondašnjih pučkih običaja kao što je prešanje grožđa nogama. Program će biti i svečano popraćen i prigodnim glazbenim programom. (Dorjan Kušec)